Koliko vrijedi trening?

Još prije 30 godina guru suvremenog managementa Peter Drucker je rekao:

“Ako ne možeš mjeriti ne možeš ni upravljati!”

Da bi se određena poslovna aktivnost mogla nazvati kvalitetnom i uspješnom potrebno je izvršiti mjerenje rezultata koji proizlazi iz te aktivnosti. Tek tada se može sa sigurnošću govoriti da postoji dokaz kvalitete i korist za naručitelja. Isto pravilo vrijedi i u trening industriji. Potrebno je primijeniti relevantnu metodologiju mjerenja, prikupiti i obraditi podatke i prezentirati klijentu korist koju organizacija ima od treninga. Pitanja koja konzultantima-trenerima sve češće postavljaju organizacije naručitelji su:

“Kako ćemo znati da nam se edukacija isplati?”

“Kakvu konkretnu korist imamo od edukacija?”

“Kako možete dokazati da edukacija pomaže?”

Na ova pitanja odgovoriti nije lako, ali je moguće. Također je moguće pozitivan odgovor i dokazati i to prema znanstveno priznatoj i u praksi potvrđenoj metodologiji. Mjerenje utjecaja edukacija, treninga ili razvojno-edukativnih projekata na kvalitetu i rezultat rada polaznika iznimno je važan element edukativnog rada. Na taj način isporučuje se dodatna vrijednost klijentima i osigurava sigurnost, transparentnost i kontrola. Mjerenja omogućavaju sustavno upravljanje kompetencijama zaposlenika i “benchmarking”. U domaćoj poslovnoj praksi kvalitativna mjerenja nisu tako česta dok su u razvijenim privredama redovni dio aktivnosti najboljih poduzeća. Najbolje i najčešće korištene metodologije mjerenja nastale su prije više od 30 godina, a posebno su poznati autori Kirkpatrick, Phillips, Bloom i drugi. Njihove metodologije uz određene modifikacije i poboljšanja u širokoj su primjeni i danas, a koriste ih mnoga poznata poduzeća kao što su Motorola, Ernst & Young, Intel, IBM, Kemper National Insurance Company, Arthur Andersen & Company, Hobart Corporation, Huges Aircraft Company, First Union Nation Bank i drugi. Poznavanje različitih metodologija i iskustvo rada u edukativnim projektima omogućuje nam kreiranje vlastitih koncepata i instrumenta za praćenje razvoja polaznika i transparentno mjerenje našeg doprinosa.

Slika 29. Metodologije mjerenja kvalitete i ROI-a trening programa 

Izvor: Majstrović, P. (2012., str. 177.) na temelju Kirkpatrick, D. L. (1994., str. 196.) i Phillips, J. J. (1996., str. 10.)

Mjerni instrument

Ovisno o specifičnim potrebama i ciljevima edukativnih projekata kreirat ćemo prilagođeni mjerni instrument kojim će se utvrditi stvarni napredak u znanjima, kvaliteti rada i rezultatima polaznika. Mjerni instrumenti su sastavni dio metodologije mjerenja i izrađuju se posebno za svaki specifičan projekt.

Slika 30. Primjer mjerenja kompetencija prema ciljevima treninga-ulazno mjerenje

Izvor: Majstrović, P. (2005), Prodaja, upravljanje i trening prodajnih snaga

Slika 31. Primjer mjerenja kompetencija prema ciljevima treninga-izlazno mjerenje

Izvor: Izvor: Majstrović, P. (2005), Prodaja, upravljanje i trening prodajnih snaga

Slika 32. Primjer mjerenja kompetencija prema ciljevima treninga-razlika ulaznih i izlaznih mjerenja

Izvor: Izvor: Majstrović, P. (2005), Prodaja, upravljanje i trening prodajnih snaga

Razlika u rezultatima mjerenja prodajnih kompetencija prije i poslije trening aktivnosti pripisat će se utjecaju treninga i predstavlja jedan od elemenata za evaluacije rada polaznika i mjerenje učinkovitosti treninga. Za više informacija o mogućnostima mjerenjima u Vašim organizacijama slobodno nas kontaktirajte.