Kada razgovarate primjećujete li razlike u komunikacijskim stilovima između Vas i Vaših sugovornika? Ako da, prilagođavate li se sugovorniku kako bi postigli kvalitetniji komunikacijski rezultat? Većina menadžera to ne radi ili ako radi, improvizira, služeći se iskustvom i „osjećajem“ za ljude. Improvizacija nije potrebna jer znanost kaže da postoji puno pouzdaniji način!

Komunikacijski stil i vještina njegove korekcije u mnogim će situacijama biti presudna za (ne)uspjeh na poslovnom i privatnom planu. Oni koji znaju komunicirati s gotovo svima i u gotovo svim situacijama imaju  puno manje prepreka, oponenata, pa ako hoćete i neprijatelja, od onih koji „voze“ isključivo  u svom stilu.

Načela na kojima se temelji teorija sklonosti prema nekom stilu komuniciranja kažu da je stil komuniciranja način razmišljanja i ponašanja. Stil nije sposobnost, nego način na koji se određena aktivnost izvodi. Nekom se određeni stil sviđa, a nekom ne, neovisno od ishoda aktivnosti. Važno je znati i da su individualne stilske razlike trajne. Stil najčešće ostaje za cijeli život, ako ne savladamo vještinu korekcije. Stoga će nam biti potrebna svijest, motivacija i vještina ukoliko želimo biti učinkovitiji komunikatori. Iako su svi ljudi jedinke za sebe, većina pokazuje samo jedan dominantan komunikacijski stil. Zbog jednostavnijeg razumijevanja i primjene, modeli za prepoznavanje i korekciju obično imaju ograničen broj stilova što omogućuje lakše kategoriziranje i prepoznavanje.
Utvrđivanje osobnog stila

Model za utvrđivanje i korekciju komunikacijskih stilova Dr. Davida Merrilla i Roger Reida bazira se na četiri osnovna uzorka ponašanja tj. na četiri osnovna komunikacijska stila. Autori ističu  da je u poslovnoj i privatnoj komunikaciji moguće ostvariti bolje odnose, a time i bolji rezultat ako se komunikacijski stil prilagodi na način da bude bliži stilu sugovornika. Najbolji komunikatori su svjesni svog stila i mogu ga prema potrebi korigirati. Ovdje je važno napomenuti da utvrđivanje osobnog stila može biti izazov pa je potreban oprez jer je vlastito viđenje sebe najčešće potpuno različito od onog kako nas vide drugi. Ako se radi samoprocjena, sebe je potrebno promatrati očima drugih – objektivno i nepristrano kao što to rade bihevioristički znanstvenici. Ako se provodi (samo)procjena koja nije objektivna, definiranje stila može biti pogrešno, a naknadno korištenje tehnike korekcije stila neuspješno.

Osobni komunikacijski stil, stvarno „ja“ koje se prikazuje svaki dan, može biti uvelike različito od imaginarnog „ja“. Imaginarno „ja“ može biti kreirano pod utjecajem  pogrešnih predodžbi o sebi ili pod utjecajem želja (takav bih želio biti). Još je važno dodati da je predmet interesa u slučaju poslovne komunikacije poslovno, a ne privatno „ja“. Poslovno „ja“ kreiraju sugovornici iz poslovnog okruženja. Zaključuju na osnovu onog što je rečeno i učinjeno u svezi posla. Drugi aspekti osobnosti kao što su namjere, mogućnosti, ambicije, snovi, vjerovanja, nade, strahovi, sviđanja i slično ovdje nisu relevantni.

Koji je Vaš komunikacijski stil?

Na slici su prikazana su 4 osnovna komunikacijska stila koja se temelje na dvije dimenzije društvenog ponašanja. Jedna je asertivnost i prikazana je na vodoravnoj osi, a druga je društvenost i prikazana je na okomitoj osi.

Matrica komunikacijskih stilova

Asertivnost definiramo kao nastojanje ljudi da utječu na misli ili djela drugih ljudi. Asertivnije osobe su one koje u to ulažu više napora i tako ostvaruju veći utjecaj pa stoga možemo reći da su dominantnije. Manje asertivne osobe su po definiciji pasivnije. Društvenost se manifestira kao razina kontrole koju koristimo pri izražavanju emocija. Visoka društvenost znači visok stupanj otvorenosti, slobodu i lakoću izražavanja osjećaja, dok je nizak stupanj društvenosti podrazumijeva kontrolu i potiskivanje osjećaja. Društvene osobe traže komunikaciju i uživaju u okruženju drugih ljudi, dok osobe s niskim stupnjem društvenosti više vole vrijeme provoditi same. Ovakve osobe su suzdržanije i službenije.

Dobro treniran menadžer ili prodavač prvo bi trebao spoznati sebe i odrediti sebi svojstven komunikacijski stil. Za što točnije određivanje osobnog stila na trening programina koristimo  strukturirane upitnike za procjenu ili samoprocjenu. Nakon toga, isto je potrebno napraviti i za sugovornika. „Postavit“ ćemo ga na pripadajuće točke na osima asertivnosti i društvenosti koje nas  vode u jedan od četiri kvadranta, čime se determinira dominantni komunikacijski stil. Ove informacije određuju početno stanje i  daju parametre po kojima ćemo poslije izvršiti prilagodbu tj. korekciju stila.

BestPractice.hr savjeti:

1. U poslovnoj i privatnoj interakciji moguće je ostvariti bolje odnose, a time i bolji rezultat ako se komunikacijski stil korigira.
2. Prilikom upoznavanja novih ljudi ili potencijalnih poslovnih partnera, obratite pažnju na njihov način govora, geste, jačinu glasa, otvorenost, srdačnost itd. Vaše šanse za realizaciju posla će se  povećati ako ste spremni na korekciju osobnog komunikacijskog stila.
3. Korekcija stila je menadžerska vještina i komunikacijska tehnika koja se ne bi smjela koristiti za manipulaciju. Za potpuni komunikacijski rezultat, potrebno je obratiti pažnju na još jednu dimenziju odnosa, a to vrijednosti koje dijelimo sa sugovornikom